Doprinosi i porez na zaradu stranog radnika u Crnoj Gori 2026
Porez na dohodak u Crnoj Gori 2026. je progresivan: nula do 700 eura bruto, devet odsto do 1.000 eura, 15 odsto preko toga, uz PIO doprinos od 10 odsto.
Strani radnik sa dozvolom za boravak i rad oporezuje se u Crnoj Gori isto kao domaći. Po Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica u 2026. godini porez je progresivan: nula do 700 eura bruto, devet odsto na dio od 700 do 1.000 eura i 15 odsto na dio preko 1.000 eura. Na porez se plaća opštinski prirez, a doprinosi teku odvojeno.
Poslodavci koji prvi put računaju trošak radnog mjesta obično traže jedan procenat. Takav procenat ne postoji, jer se obaveza dijeli na četiri stavke sa različitim osnovicama i različitim primaocima: porez na dohodak, prirez tom porezu, doprinose za obavezno socijalno osiguranje i dvije male naknade koje idu isključivo na teret poslodavca. Uprava prihoda i carina naplaćuje porez i doprinose po istoj mjesečnoj prijavi, pa greška u jednoj stavci zadržava cijeli obračun.
Porez na dohodak i prirez
Progresivna skala iz Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica primjenjuje se po tranšama, a ne na cijeli iznos. Radnik sa bruto zaradom od 900 eura ne plaća devet odsto na 900 eura, nego devet odsto na 200 eura, koliko iznosi dio zarade iznad praga od 700 eura. Radnik sa bruto zaradom od 1.400 eura plaća devet odsto na tranšu od 700 do 1.000 eura i 15 odsto na preostalih 400 eura.
Prirez porezu na dohodak je opštinski prihod i obračunava se na iznos poreza, ne na zaradu. Po pregledu poreskih stopa za 2026. godinu koji objavljuje Ekonomik, prirez iznosi 13 odsto u većini opština, a 15 odsto u Podgorici i na Cetinju. Razlika je mala u apsolutnom iznosu, ali je vezana za sjedište poslodavca, pa dva ista radna mjesta u dvije opštine ne daju isti neto trošak.
| Stavka | Stopa u 2026. | Osnovica | Na čiji teret |
|---|---|---|---|
| Porez na dohodak, prva tranša | 0 odsto | do 700 eura bruto | radnik |
| Porez na dohodak, druga tranša | 9 odsto | dio od 700 do 1.000 eura | radnik |
| Porez na dohodak, treća tranša | 15 odsto | dio preko 1.000 eura | radnik |
| Prirez porezu na dohodak | 13 odsto, u Podgorici i na Cetinju 15 odsto | iznos poreza | radnik |
| Doprinos za PIO | 10 odsto | bruto zarada | radnik |
| Doprinos za nezaposlenost | 0,5 odsto | bruto zarada | radnik |
| Doprinos za nezaposlenost | 0,5 odsto | bruto zarada | poslodavac |
| Fond rada | 0,2 odsto | bruto zarada | poslodavac |
| Komorski doprinos | 0,27 odsto | bruto zarada | poslodavac |
Izvor za stope doprinosa i naknada je kalkulator za obračun zarada koji za Crnu Goru održava Unija, u verziji za 2026. godinu.
Šta poslodavac dodaje na bruto zaradu
Najveći dio tereta na zaradi u Crnoj Gori nosi radnik kroz obustave, a poslodavac na ugovoreni bruto iznos dodaje tri stavke: 0,5 odsto za doprinos za nezaposlenost, 0,2 odsto za Fond rada i 0,27 odsto komorskog doprinosa. Ukupno je to 0,97 odsto bruto zarade. Za radnika sa bruto zaradom od 1.000 eura to je nepunih 10 eura mjesečno, za odjeljenje od 40 radnika u istom razredu blizu 390 eura mjesečno.
Zbog toga je u Crnoj Gori pogrešno računati trošak radnog mjesta po logici koju poslodavci donose iz zemalja sa visokim doprinosima na teret poslodavca. Ovdje trošak raste kroz bruto zaradu koju morate ponuditi da biste dobili traženi neto, a ne kroz veliki dodatak iznad bruta. Kod stranog radnika to je važno jer se u ugovoru o radu i u dozvoli navodi zarada, a inspekcija upoređuje isplatu sa tim iznosom. Kako se ostale stavke troška slažu jedna na drugu opisali smo u tekstu o troškovima zapošljavanja stranog radnika.
Prijava na osiguranje i mjesečna prijava
Obračun počinje tek pošto je radnik prijavljen. Po Zakonu o strancima prijava na obavezno socijalno osiguranje je zakonska obaveza poslodavca i vezana je za rok od osam dana od izdavanja dozvole za privremeni boravak i rad. Bez prijave radnik nema zdravstvenu zaštitu, a poslodavac nema osnov po kojem bi Upravi prihoda i carina predao mjesečnu prijavu za tog radnika.
Uobičajena greška je da se prijava odloži do prvog radnog dana, iako rok teče od datuma izdavanja dozvole, a ne od početka rada. Druga greška je da se zarada u sistemu obračuna postavi na iznos niži od onog iz ugovora o radu i dozvole. Obje se otkrivaju kasnije, prva pri prvom bolovanju, druga u inspekcijskom nadzoru, i obje se sređuju skuplje nego što bi koštalo da su urađene na vrijeme. Ostale rokove koji teku poslije izdavanja dozvole naveli smo u tekstu o obavezama poslodavca poslije dozvole, a sam postupak izdavanja u vodiču za dozvolu za privremeni boravak i rad.
Poreski dio zapošljavanja stranca u Crnoj Gori nema posebna pravila, što je dobra vijest za planiranje: kad jednom postavite obračun za domaćeg radnika, isti obračun važi i za radnika iz Nepala ili Indije. Ono što se razlikuje je redoslijed, jer prijava na osiguranje zavisi od datuma dozvole. Koje korake u tom redoslijedu preuzimamo od poslodavca navedeno je na stranici za poslodavce.
Nastavite čitati
Sve objave →Koliko košta zapošljavanje stranog radnika u Crnoj Gori
Takse za prvu dozvolu za boravak i rad u Crnoj Gori iznose 67 eura, produženje 30 eura, a minimalna zarada je 600 eura neto od oktobra 2024.
Smještaj stranih radnika u Crnoj Gori i obaveze poslodavca
Obezbijeđen smještaj je uslov za dozvolu po članu 43, a poslodavac koji ga pruža prijavljuje boravak policiji u roku od 12 časova od dolaska.