Poreske olakšice za zapošljavanje stranaca u Srbiji: umanjenje osnovice od 70% i uslovi
Član 15v Zakona o porezu na dohodak građana umanjuje osnovicu za 70% kod novonastanjenog obveznika, pet godina, uz uslov od 24 meseca van Srbije.
Poslodavac u Srbiji koji zaposli kvalifikovanog novonastanjenog obveznika umanjuje osnovicu poreza na zaradu za 70%, po članu 15v Zakona o porezu na dohodak građana. Isto umanjenje od 70% važi i za osnovicu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, po Zakonu o doprinosima. Olakšica traje pet godina od zasnivanja radnog odnosa.
Ko je kvalifikovani novonastanjeni obveznik
Olakšica nije opšta olakšica za strance. Zakon o porezu na dohodak građana vezuje je za status kvalifikovanog novonastanjenog obveznika, a taj status ima lice koje se useljava u Srbiju radi zasnivanja radnog odnosa i koje ispunjava uslov o prethodnom boravku. Ključni uslov je vremenski: lice nije bilo pretežno nastanjeno u Srbiji u periodu od 24 meseca pre zaključenja ugovora o radu. Državljanstvo nije merilo. Srpski državljanin koji je šest godina radio u Nemačkoj može ispuniti uslov, a stranac koji je prethodne dve godine proveo u Beogradu po drugom osnovu ne može.
Zakon razlikuje dve kategorije i obe imaju prag zarade. Prva se oslanja na uslov od 24 meseca: uslov o radnom mestu i posebnom stručnom obrazovanju smatra se ispunjenim ako je mesečna zarada veća od tri prosečne zarade u Republici, što od 1.1.2026 znači više od 439.692 dinara (član 15v stav 5 Zakona o porezu na dohodak građana, usklađeni iznos za 2026). Ta kategorija pokriva inženjere, rukovodioce projekata i specijaliste koje poslodavac dovodi na visoko plaćena mesta. Druga kategorija taj uslov zamenjuje drugim: lice mlađe od 40 godina koje je 12 meseci pre zaključenja ugovora pretežno boravilo van Srbije radi daljeg školovanja ili stručnog usavršavanja, uz niži prag od dve prosečne zarade, odnosno više od 293.128 dinara od 1.1.2026 (član 15v stav 6). Oba iznosa se usklađuju jednom godišnje, pa se prag uzima za godinu u kojoj se ugovor potpisuje. Svaka kategorija ima svoju listu dokaza, i poslodavac mora unapred da odluči po kom osnovu podnosi obračun, jer se osnov ne menja naknadno.
Treći uslov je vezanost za poslodavca u Srbiji. Radni odnos mora biti zasnovan na neodređeno vreme kod rezidentnog poslodavca koji se ne smatra povezanim licem sa poslodavcem kod koga je lice ranije bilo zaposleno, a lice mora u Srbiji imati status rezidenta u poreskom smislu. Olakšica prati zaradu iz tog radnog odnosa, ne prihod po drugim ugovorima.
Koliko olakšica vredi i koliko traje
Umanjenje se primenjuje na osnovicu, ne na iznos poreza, i to dvostruko. Osnovica poreza na zaradu umanjuje se za 70% po članu 15v Zakona o porezu na dohodak građana, a osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje umanjuje se za 70% po Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Za poslodavca to znači da se i porez i doprinosi obračunavaju na 30% ugovorene bruto zarade, uz poštovanje najniže i najviše osnovice koje važe za doprinose.
Trajanje je pet godina od dana zasnivanja radnog odnosa. Rok teče od tog dana, ne od dana kada je poslodavac prvi put primenio olakšicu, pa kašnjenje u primeni skraćuje period korišćenja umesto da ga pomera.
| Stavka | Bez olakšice | Sa umanjenjem od 70% |
|---|---|---|
| Osnovica poreza na zaradu | Puna bruto zarada | 30% bruto zarade |
| Osnovica doprinosa | Puna bruto zarada, uz zakonske granice | 30% bruto zarade, uz zakonske granice |
| Trajanje | Trajno | Pet godina od zasnivanja radnog odnosa |
| Uslov o boravku | Nema | Nije pretežno nastanjen u Srbiji 24 meseca pre ugovora |
| Propis | ZPDG i Zakon o doprinosima | Član 15v ZPDG i Zakon o doprinosima |
Uz ovu olakšicu postoji i odvojen set olakšica za novozaposlena lica, koji nije vezan za useljenje. Rok za korišćenje tih postojećih olakšica za novozaposlene produžen je do 31.12.2026 (izmene Zakona o porezu na dohodak građana iz 2026). Ta dva režima se ne kombinuju na istoj zaradi, pa poslodavac bira jedan osnov po zaposlenom.
Postupak, nadzor i najčešća greška
Nadzor vodi Poreska uprava Republike Srbije, u okviru sistema koji uređuje Ministarstvo finansija. Olakšica se ne odobrava posebnim rešenjem unapred: poslodavac je primenjuje sam kroz poresku prijavu za porez i doprinose po odbitku, a dokaze drži u dosijeu zaposlenog i pokazuje ih u kontroli. Zato praktičan redosled izgleda ovako. Pre potpisivanja ugovora o radu prikupite dokaz o mestu prethodnog boravka za 24 meseca, potvrde o prethodnom zaposlenju u inostranstvu i dokaz o kvalifikaciji ako se ide po drugoj kategoriji. Pri zasnivanju radnog odnosa upišite u ugovor zaradu koja odgovara izabranom osnovu. Od prve isplate obračunavajte na umanjenoj osnovici i čuvajte kompletnu dokumentaciju pet godina.
Najskuplja greška je uslov od 24 meseca. Poslodavac prijavi olakšicu za radnika koji je godinu i po dana pre ugovora već bio prijavljen na privremenom boravku u Srbiji po drugom osnovu. Kontrola to vidi iz evidencije boravka, olakšica pada, i poslodavac doplaćuje razliku poreza i doprinosa za svaki mesec u kome ju je koristio, uz kamatu. Ako je reč o radniku koji je u Srbiju došao radnom dozvolom, a ne prvi put, proverite njegovu istoriju boravka pre nego što obračun uopšte pripremite. O tome kako se boravak dokumentuje pisali smo u vodiču o jedinstvenoj dozvoli u Srbiji, a o prijavi na osiguranje u tekstu o socijalnom osiguranju stranih radnika.
Olakšica iz člana 15v spušta osnovicu i za porez i za doprinose, pa na istoj ugovorenoj bruto zaradi pada trošak poslodavca, a raste neto iznos koji radnik dobija. Uslovljena je činjenicama koje postoje pre potpisa ugovora i koje se kasnije ne mogu popraviti. Ukupan trošak zaposlenja stranca sa olakšicom i bez nje razložen je u pregledu troškova zapošljavanja stranca u Srbiji i u materijalu za poslodavce.
Nastavite sa čitanjem
Sve objave →Upućivanje radnika iz Srbije u EU i Direktiva 96/71/EZ
Direktiva 96/71/EZ zabranjuje povoljniji tretman firmi iz trećih država, a posle 12 meseci upućivanja primenjuju se puni uslovi rada zemlje u kojoj se radi.
Direktiva EU o sankcijama poslodavcima i šta znači za firme iz Srbije
Direktiva 2009/52/EZ traži proveru dozvole pre zapošljavanja i pretpostavlja radni odnos od najmanje tri meseca kada se nezakonit rad utvrdi u nadzoru.