Ugovor o radu sa stranim radnikom u Srbiji: obavezni elementi i redosled potpisivanja
Član 33 Zakona o radu nabraja devet obaveznih elemenata ugovora, a sa strancem se uz zahtev podnosi nacrt, pa se konačni ugovor potpisuje posle rešenja.
Ugovor o radu sa strancem u Srbiji podleže istim pravilima kao ugovor sa domaćim radnikom. Član 33 Zakona o radu nabraja obavezne elemente, a član 32 traži pisani oblik pre stupanja na rad. Razlika je u redosledu: uz zahtev za jedinstvenu dozvolu ide predugovor ili nacrt, a konačni ugovor se potpisuje posle rešenja.
Taj redosled je izvor najčešće greške. Poslodavac pošalje radniku potpisan ugovor pre nego što je dozvola izdata, radnik doputuje i počne da radi, a predmet se u međuvremenu vrati na dopunu.
Devet elemenata koje član 33 traži
Član 33 Zakona o radu nabraja šta ugovor mora da sadrži: podatke o poslodavcu, ime i prebivalište odnosno boravište zaposlenog, vrstu i stepen stručne spreme, naziv i opis posla, mesto rada, vrstu radnog odnosa, datum stupanja na rad, radno vreme i iznos osnovne zarade.
Kod stranca se tri od tih stavki proveravaju strože nego inače. Prva je vrsta i stepen stručne spreme, jer se poredi sa dokazima o obrazovanju iz inostranstva, koji uz sebe moraju imati overen prevod sudskog tumača prema Pravilniku o dozvolama za rad iz Službenog glasnika RS broj 6/2024. Druga je naziv i opis posla, jer se jedinstvena dozvola izdaje za konkretnog poslodavca, konkretno radno mesto i konkretan osnov, pa opis u ugovoru mora odgovarati onome za šta je dozvola tražena. Treća je mesto rada, koje inspektor upoređuje sa adresom na kojoj radnika zatekne.
Zanimanje se navodi prema važećoj klasifikaciji, a ne opisno. Formulacije tipa pomoćni radnik na gradilištu, kada je dozvola tražena za armirača, dovode do neslaganja koje se posle ne popravlja aneksom nego novim predmetom.
Član 32 Zakona o radu traži da ugovor bude zaključen u pisanom obliku pre stupanja zaposlenog na rad. Kod stranca rad bez potpisanog ugovora povlači dve odgovornosti u istom zapisniku: prekršaj po radnom zakonodavstvu i rad bez osnova po Zakonu o zapošljavanju stranaca.
Redosled: nacrt, rešenje, potpis, prijava
Uz zahtev za jedinstvenu dozvolu podnosi se predugovor ili nacrt ugovora o radu, prema Zakonu o zapošljavanju stranaca i praksi Ministarstva unutrašnjih poslova. Taj dokument ima sve elemente iz člana 33, ali još nema datum stupanja na rad koji bi prethodio rešenju. Kada rešenje stigne, potpisuje se konačni ugovor, sa datumom stupanja na rad koji pada posle dana izdavanja dozvole.
Posle potpisa ide prijava na obavezno socijalno osiguranje, preko Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, prema Zakonu o Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja. Prijava se podnosi pre stupanja na rad, što u praksi znači najkasnije dan ranije. Detalje tog koraka razložili smo u tekstu o prijavi stranih radnika na socijalno osiguranje.
| Korak | Dokument | Ko podnosi | Kada |
|---|---|---|---|
| Zahtev za dozvolu | predugovor ili nacrt ugovora | poslodavac ili stranac | pre izdavanja rešenja |
| Rešenje o jedinstvenoj dozvoli | rešenje nadležnog organa | Ministarstvo unutrašnjih poslova | po okončanju postupka |
| Zasnivanje radnog odnosa | ugovor o radu po članu 33 | poslodavac i radnik | posle rešenja, pre rada |
| Prijava na osiguranje | jedinstvena prijava | poslodavac | pre stupanja na rad |
Jezik ugovora je pitanje koje se često previdi. Zakon ne traži dvojezični ugovor, ali radnik koji ne razume srpski potpisuje dokument čiju sadržinu ne može da potvrdi. Uobičajeno rešenje je dvojezična verzija u dve kolone, sa klauzulom da je srpski tekst merodavan. Inspekciji je to i dokaz da je radnik upoznat sa zaradom i radnim vremenom.
Šta inspekcija poredi i gde predmeti pucaju
Inspektorat za rad pri Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u nadzoru poredi tri dokumenta: rešenje o jedinstvenoj dozvoli, ugovor o radu i prijavu u Centralnom registru. Neslaganje između bilo koja dva pokreće ceo dosije. Kako nadzor teče i šta se traži na licu mesta, opisali smo u tekstu o inspekciji rada i stranim radnicima.
Tri neslaganja se ponavljaju. Prvo je opis posla koji se razlikuje od radnog mesta iz dozvole, najčešće zato što je posao u međuvremenu promenjen bez aneksa. Drugo je mesto rada, kada firma ima sedište u Beogradu, a radnik je na gradilištu u Novom Sadu koje u ugovoru nije navedeno. Treće je osnovna zarada, kada je u ugovoru upisan minimalac, a isplata ide delom na ruke, što se u zapisniku vodi kao neprijavljena zarada bez obzira na status radnika.
Aneks ugovora rešava promenu unutar istog radnog mesta, na primer promenu zarade ili rasporeda radnog vremena. Promena zanimanja, poslodavca ili osnova rada nije predmet aneksa nego novog postupka pred nadležnim organom, jer se menja sadržina onoga za šta je dozvola izdata.
Ceo tok postupka, od pozitivnog mišljenja do uručenja isprave, opisan je u kompletnom vodiču kroz jedinstvenu dozvolu. Poslodavci koji prvi put potpisuju ugovor sa strancem u Werklist timu za poslodavce najčešće traže samo dve provere, da opis posla odgovara dozvoli i da datum stupanja na rad pada posle rešenja.
Nastavite sa čitanjem
Sve objave →Upućivanje radnika iz Srbije u EU i Direktiva 96/71/EZ
Direktiva 96/71/EZ zabranjuje povoljniji tretman firmi iz trećih država, a posle 12 meseci upućivanja primenjuju se puni uslovi rada zemlje u kojoj se radi.
Direktiva EU o sankcijama poslodavcima i šta znači za firme iz Srbije
Direktiva 2009/52/EZ traži proveru dozvole pre zapošljavanja i pretpostavlja radni odnos od najmanje tri meseca kada se nezakonit rad utvrdi u nadzoru.