Kretanje u okviru privrednog društva u Srbiji: premeštaj stranca iz matične firme
Premeštaj stranca iz matične firme vodi se kao poseban slučaj po Zakonu o zapošljavanju stranaca, uz akt o premeštaju i dozvolu vezanu za povratak.
Kretanje u okviru privrednog društva je poseban slučaj zapošljavanja po Zakonu o zapošljavanju stranaca, Službeni glasnik RS 128/2014 do 62/2023. Koristi se kada strani poslodavac premešta svog zaposlenog u povezano društvo u Srbiji. Dozvola važi do povratka premeštenog lica stranom poslodavcu, osim ako aktom o premeštaju nije drugačije određeno.
Kada se koristi ovaj osnov, a kada ne
Osnov postoji zato što premešteni radnik ne ulazi na srpsko tržište rada u uobičajenom smislu. On ostaje zaposlen kod stranog poslodavca, a u Srbiju dolazi da radi u povezanom privrednom društvu, po aktu o premeštaju. To ga razdvaja od redovnog zapošljavanja, gde srpsko pravno lice zaključuje ugovor o radu i pokreće postupak za jedinstvenu dozvolu na svoje ime.
Razlika je vidljiva na jednom pitanju: ko isplaćuje zaradu i kod koga radnik ostaje u radnom odnosu. Ako je to strani poslodavac, a premeštaj je unutar iste grupe privrednih društava, ide se po osnovu kretanja u okviru privrednog društva. Ako srpsko društvo zapošljava radnika direktno, taj osnov ne stoji i predmet ide na redovnu jedinstvenu dozvolu.
Treći slučaj, koji se često meša sa premeštajem, jeste upućivanje radnika po ugovoru o poslovno tehničkoj saradnji. Tu radnik dolazi da izvrši posao za naručioca u Srbiji, a ne da radi u povezanom društvu. Pravilnik o dozvolama za rad za upućena lica trajanje vezuje za taj ugovor, uz obavezu stranog poslodavca da radnika po završetku posla vrati. Detalje tog režima obradili smo u tekstu o upućivanju stranih radnika u Srbiju.
Prilozi, trajanje i test tržišta rada
Pravilnik o dozvolama za rad, Službeni glasnik RS broj 6/2024, u članovima 6 do 11 uređuje šta predmet mora da sadrži. Uz zahtev se prilaže potvrda o registraciji poslodavca, akt o premeštaju i dokaz o zaposlenju kod stranog poslodavca. Akt o premeštaju je dokument koji nosi ceo predmet: iz njega se vidi ko premešta, koga, na koje radno mesto, na koji period i pod kojim uslovima.
Trajanje se ne određuje slobodno. Dozvola važi do povratka premeštenog lica stranom poslodavcu, osim ako aktom o premeštaju nije drugačije određeno. Zato akt o premeštaju koji ne navodi datum povratka ili ga navodi neodređeno stvara problem već pri odlučivanju, a ne tek pri produženju. Pravilnik je u primeni od 1. februara 2024, istog dana kada je počela primena jedinstvene dozvole, pa su stariji obrasci i uputstva iz prethodnog režima neupotrebljivi.
Kada se traži test tržišta rada, Nacionalna služba za zapošljavanje dostavlja izveštaj o realizaciji potrebe u roku od četiri dana, prema članu 16a Zakona o zapošljavanju stranaca. Četiri dana je rok službe za izveštaj, ne ukupno trajanje testa, koji počinje prijavom potrebe za zapošljavanjem. Kako taj postupak teče korak po korak, opisano je u tekstu o postupku pred NSZ.
| Osnov | Kod koga je radnik zaposlen | Trajanje dozvole |
|---|---|---|
| Kretanje u okviru privrednog društva | strani poslodavac, premeštaj u povezano društvo | do povratka stranom poslodavcu, ako akt o premeštaju ne kaže drugačije |
| Upućena lica | strani poslodavac, po ugovoru o poslovno tehničkoj saradnji | vezano za trajanje tog ugovora, uz obavezu vraćanja radnika |
| Redovno zapošljavanje | srpsko privredno društvo, ugovor o radu | po jedinstvenoj dozvoli, uz test tržišta rada |
Greške koje vraćaju predmet
Prva je dokazivanje povezanosti društava. Poslodavci prilože izvod iz registra srpskog društva i pretpostave da je time veza sa matičnom firmom pokazana. Nije. Potrebno je da iz priloga bude vidljivo vlasničko ili organizaciono povezivanje, i da naziv stranog poslodavca iz akta o premeštaju odgovara nazivu iz potvrde o registraciji, slovo u slovo, uključujući pravnu formu.
Druga je akt o premeštaju napisan kao interna odluka o rasporedu. Takav dokument obično nema period, nema radno mesto u Srbiji i nema klauzulu o povratku, pa organ ne može da odredi trajanje dozvole. Akt o premeštaju piše se sa ta tri elementa u tekstu, na jeziku matične firme, i prilaže se uz prevod sudskog tumača.
Treća je pogrešan osnov na startu. Ako srpsko društvo želi da radnik ostane duže nego što premeštaj podrazumeva i da pređe u njegov radni odnos, to nije produženje dozvole po ovom osnovu nego nov postupak, sa svojim testom tržišta rada. Poslodavci koji tu granicu previde planiraju produženje koje ne postoji.
Premeštaj unutar grupe je najbrži osnov kada su matična firma i srpsko društvo stvarno povezani i kada akt o premeštaju jasno kaže na koji period. Kada nije tako, isti radnik prolazi kroz redovan postupak sa testom tržišta rada i drugim kalendarom. Kako Werklist vodi ove predmete za grupe sa proizvodnjom u Srbiji, opisano je na stranici za poslodavce.
Nastavite sa čitanjem
Sve objave →Upućivanje radnika iz Srbije u EU i Direktiva 96/71/EZ
Direktiva 96/71/EZ zabranjuje povoljniji tretman firmi iz trećih država, a posle 12 meseci upućivanja primenjuju se puni uslovi rada zemlje u kojoj se radi.
Direktiva EU o sankcijama poslodavcima i šta znači za firme iz Srbije
Direktiva 2009/52/EZ traži proveru dozvole pre zapošljavanja i pretpostavlja radni odnos od najmanje tri meseca kada se nezakonit rad utvrdi u nadzoru.