Uvjeti koje poslodavac u Hrvatskoj mora ispuniti za zapošljavanje stranaca
Članak 99. Zakona o strancima traži omjer od 20 posto domaćih radnika, 10 posto za deficitarna zanimanja, uz promet od 100.000 eura za pravne osobe.
Prije nego što razgovor uopće dođe do kandidata, Hrvatski zavod za zapošljavanje provjerava poslodavca. Članak 99. Zakona o strancima, u verziji iz Narodnih novina 55/2026 na snazi od 4. lipnja 2026., traži da broj zaposlenih državljana Hrvatske, EGP-a ili Švicarske iznosi najmanje 20 posto broja zaposlenih državljana trećih zemalja, odnosno najmanje 10 posto kod deficitarnih zanimanja.
Omjer domaćih i stranih radnika
Omjer se računa na dan podnošenja zahtjeva, prema radnicima zaposlenima na puno radno vrijeme. Poslodavac s deset radnika iz trećih zemalja na redovnim zanimanjima mora u tom trenutku imati najmanje dva radnika iz Hrvatske, EGP-a ili Švicarske na punom radnom vremenu. Ako se zapošljava u zanimanju s liste deficitarnih zanimanja za područje nadležne policijske uprave, prag pada na jednog radnika na deset.
Dvije stvari u tom računu redovito iznenade. Prva je da omjer nije prosjek godine nego stanje u trenutku podnošenja, pa otkaz jednog domaćeg radnika u tjednu prije predaje spisa ruši uvjet. Druga je da se zanimanje ocjenjuje po području policijske uprave, ne nacionalno, pa isti poslodavac s dva pogona može imati prag od 10 posto u Osijeku i 20 posto u Zagrebu. Kako se lista čita po područjima opisano je u tekstu o deficitarnim zanimanjima po policijskim upravama.
Poslovni uvjeti koje HZZ provjerava
Uz omjer, pozitivno mišljenje traži i dokaz da poslodavac stvarno posluje. Vlada je uz izmjene Zakona o strancima iz svibnja 2026. navela prag prometa na transakcijskom računu od 100.000 eura za pravne osobe i 40.000 eura za fizičke osobe, uz produljenje razdoblja koje se promatra sa šest na dvanaest mjeseci. Uz to poslodavac mora u posljednjih godinu dana neprekidno imati zaposlenog najmanje jednog radnika, državljanina Hrvatske, EGP-a ili Švicarske, na neodređeno i puno radno vrijeme, te podmirene obveze prema državi.
| Uvjet | Vrijednost | Izvor |
|---|---|---|
| Omjer domaćih radnika, redovna zanimanja | najmanje 20 posto | Članak 99. stavak 11. Zakona o strancima |
| Omjer domaćih radnika, deficitarna zanimanja | najmanje 10 posto | Članak 99. stavak 12. Zakona o strancima |
| Promet na računu, pravna osoba | 100.000 eura u dvanaest mjeseci | Obrazloženje Vlade uz izmjene iz svibnja 2026. |
| Promet na računu, fizička osoba | 40.000 eura u dvanaest mjeseci | Obrazloženje Vlade uz izmjene iz svibnja 2026. |
| Neprekidno zaposlen domaći radnik | najmanje jedan, godinu dana, neodređeno i puno radno vrijeme | Članak 99. Zakona o strancima |
Novoosnovano društvo bez dvanaest mjeseci prometa i bez jednog domaćeg radnika na neodređeno u pravilu ne prolazi, bez obzira na to koliko je posao stvaran. To je najčešći razlog zbog kojeg investicijski projekti s novim društvom u Hrvatskoj zapnu prije prvog zahtjeva, a ne na kandidatima.
Prag prometa uveden je da bi se odvojila društva s poslovanjem od onih osnovanih radi posredovanja pri dovođenju radnika. Posljedica za uredne poslodavce je administrativna: izvadak prometa za dvanaest mjeseci treba pribaviti prije podnošenja, a ne nakon što ga tijelo zatraži, jer traženje dopune prekida tijek roka urednog zahtjeva.
Što se događa nakon pozitivnog mišljenja
Pozitivno mišljenje nije dozvola. Nakon njega slijedi zahtjev policijskoj upravi, gdje se prema članku 91. stavku 8. Zakona o strancima odlučuje najkasnije u roku od 90 dana od urednog zahtjeva, uz produljenje za dodatnih 30 dana u opravdanim slučajevima. Upravna pristojba za izdavanje dozvole za boravak i rad iznosi 74,32 eura prema cjeniku MUP-a, uz 31,85 eura za izradu biometrijske dozvole boravka u redovnom postupku i 9,29 eura za izdavanje isprave.
Ako zanimanje nije deficitarno za to područje, prije mišljenja ide provjera domaće ponude. Postupak i rokovi opisani su u tekstu o testu tržišta rada pred HZZ-om.
Provjere koje se isplati napraviti prije predaje spisa
Poslodavci koji zapošljavanje iz trećih zemalja rade prvi put najčešće izgube tjedne na tri mjesta. Prvo, na omjeru koji je bio ispunjen u trenutku planiranja, a ne u trenutku predaje. Drugo, na nepodmirenim obvezama prema državi, jer i mali dug po osnovi doprinosa zaustavlja mišljenje dok se ne zatvori. Treće, na posredniku bez licencije Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, što spis čini ranjivim i u nadzoru i pri produljenju. Kako se licencija provjerava opisano je u tekstu o licencijama agencija.
Uvjeti iz članka 99. pisani su tako da odvoje poslodavce s postojećom domaćom jezgrom od onih koji je nemaju. Poslodavac koji zna svoj omjer, promet i status obveza prije nego što otvori postupak gubi dane na dokumente, a ne mjesece na ponovno podnošenje. Usporedni pregled uvjeta po odredišnim državama nalazi se na stranici za poslodavce.
Nastavite čitati
Sve objave →Upućivanje radnika iz trećih zemalja iz Hrvatske u druge države EU
Potvrda A1 iz Uredbe 883/2004 pokriva doprinose do 24 mjeseca, ali za rad u Njemačkoj državljanin treće zemlje treba vizu Vander Elst od 75 eura.
Sankcije poslodavcima za nezakonito zapošljavanje u EU i u Hrvatskoj
Direktiva 2009/52/EZ pretpostavlja radni odnos od najmanje tri mjeseca, a Zakon o strancima propisuje kazne od 1.500 do 3.000 eura po radniku.