Promjena poslodavca za stranog radnika u Hrvatskoj nakon šest mjeseci

Državljanin treće zemlje koji u Hrvatskoj radi na temelju dozvole za boravak i rad smije promijeniti poslodavca nakon šest mjeseci rada. Pravilo je uveo članak 103.d Zakona o strancima u verziji objavljenoj u Narodnim novinama 55/2026, koja je na snazi od 4. lipnja 2026. Zahtjev podnosi novi poslodavac, a Ministarstvo unutarnjih poslova odlučuje u roku od 90 dana.

Što je članak 103.d zapravo promijenio

Do izmjena iz 2026. dozvola za boravak i rad bila je vezana uz poslodavca koji ju je ishodio. Radnik koji je htio prijeći drugom poslodavcu prolazio je cijeli postupak iznova, uključujući test tržišta rada pred Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Članak 103.d sada razlikuje dvije situacije. Radnik koji je u Hrvatsku došao na temelju te dozvole mora kod prvog poslodavca odraditi šest mjeseci prije nego što promjena postane moguća. Radnik koji dozvolu produljuje, dakle već je u sustavu, tim rokom nije vezan.

Zakon predviđa i izlaz iz roka od šest mjeseci. Ako je protiv poslodavca pokrenut postupak zbog izrabljivanja ili ako plaća nije isplaćena, radnik smije promijeniti poslodavca i prije isteka tog roka. Uz to, članak 103.a propisuje koliko radnik smije biti nezaposlen unutar važenja dozvole: do tri mjeseca ako dozvola vrijedi kraće od dvije godine i do šest mjeseci ako vrijedi dulje. Za radnika koji je prijavio izrabljivanje taj se rok može produljiti za dodatna tri mjeseca.

Za poslodavca koji plaća dolazak, dokumentaciju i prvi smještaj to mijenja računicu. Ulaganje u dovođenje radnika ima zaštitu od šest mjeseci, a ne od tri godine koliko dozvola može vrijediti. Zadržavanje radnika nakon tog roka postaje pitanje uvjeta rada, a ne administrativne prepreke.

Kada promjena traži novi test tržišta rada

Odgovor ovisi o tome nalazi li se zanimanje na listi deficitarnih zanimanja za područje nadležne policijske uprave. Listu donosi ministar nadležan za rad na temelju članka 101. Zakona o strancima, a podaci HZZ-a o stanju na regionalnom tržištu rada njezina su osnova. Ista pozicija može biti deficitarna u jednoj policijskoj upravi, a u drugoj ne. Detalje o tome kako se lista čita opisali smo u tekstu o deficitarnim zanimanjima po policijskim upravama.

Ako zanimanje nije na listi za to područje, postupak se vraća na provjeru domaće ponude kod HZZ-a, koja je opisana u vodiču kroz test tržišta rada. Ako jest, novi poslodavac preskače tu fazu i ide izravno na zahtjev policijskoj upravi.

Kod deficitarnih zanimanja vrijedi još jedno ograničenje koje se lako previdi. Dozvola se veže uz područje policijske uprave koja ju je izdala, pa prelazak radnika iz Rijeke u Osijek nije ista radnja kao prelazak unutar istog grada, čak i kad je zanimanje isto.

Rokovi i trošak prijenosa

Članak 91. stavak 8. Zakona o strancima obvezuje ministarstvo da o urednom zahtjevu odluči najkasnije u roku od 90 dana, uz mogućnost produljenja za dodatnih 30 dana u opravdanim slučajevima. Taj rok je gornja granica, ne obećanje. Sat kreće od urednog zahtjeva, pa jedan dokument koji nedostaje zadržava spis izvan roka.

Upravne pristojbe objavljuje MUP. Za izdavanje dozvole za boravak i rad pristojba iznosi 74,32 eura, izrada biometrijske dozvole boravka 31,85 eura u redovnom postupku odnosno 59,73 eura u ubrzanom, uz 9,29 eura za izdavanje isprave. Uz to dolaze trošak sudskog tumača i, ako poslodavac osigurava smještaj, izjava o primjerenom smještaju na Obrascu 17a.

Radnik u međuvremenu ostaje na snazi postojeće dozvole dok traje postupak, pa nema pravnu prazninu, ali novi poslodavac ne smije započeti rad prije nego što odluka postoji. Početak rada prije odluke tretira se kao rad bez dozvole, sa sankcijama iz članaka 247. i 250. Zakona o strancima koje se kreću od 1.500 do 3.000 eura po državljaninu treće zemlje.

Što poslodavac može učiniti prije nego što rok istekne

Praktična posljedica članka 103.d je da se plan zadržavanja radnika radi u prvih šest mjeseci, a ne u sedmom. Poslodavci koji su prvi val radnika doveli 2025. tu granicu prolaze tijekom 2026. Tri stvari koje se u tom razdoblju daju provjeriti bez posebnog troška: je li plaća isplaćena u roku iz ugovora, odbija li se najamnina iznad dopuštenog udjela neto plaće i odgovara li stvarno radno mjesto onome koje je navedeno u dozvoli. Sva tri pitanja pojavljuju se i u nadzoru inspekcije rada i u odluci radnika hoće li ostati.

Cijeli postupak pred policijskom upravom, od zahtjeva do preuzimanja biometrijske kartice, opisan je u tekstu o postupku MUP-a za boravak i rad. Rok od šest mjeseci mijenja raspored zapošljavanja u svakom koridoru prema Hrvatskoj, a pregled po odredišnim državama nalazi se na stranici za poslodavce.