Prijava stranog radnika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj

Stranog radnika prijavljujete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje obrascem M 1P, odnosno elektroničkim obrascem eM 1P. Prijava se podnosi najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije nego što radnik prvi dan stupi na posao. Zdravstveno osiguranje kod HZZO otvara se automatski, bez zasebnog zahtjeva.

Tko podnosi prijavu i u kojem roku

Obveznik prijave je poslodavac, ne radnik. HZMO u svojim uputama za prijave i odjave na osiguranje postavlja dvostruki rok: prijava se ne može predati ranije od osam dana prije prvog radnog dana, a mora biti predana prije nego što radni odnos započne. Datum početka osiguranja na obrascu mora biti isti datum koji stoji kao dan početka rada u ugovoru o radu. Ako se ta dva datuma razilaze, HZMO prijavu vraća na ispravak, a radnik u međuvremenu radi bez uredno otvorenog osiguranja.

Uz to, HZMO traži da obveznik činjenicu o početku osiguranja dostavi u roku od 24 sata. Taj rok od 24 sata i rok "prije početka rada" u praksi se poklapaju kod uredno planirane prijave, ali postaju dva odvojena problema kad radnik dođe ranije nego što je poslodavac očekivao, primjerice kad se datum ulaska pomakne zbog leta. Pravilo je jednostavno: dan na obrascu je dan kad je radnik stvarno stao za stroj, i prijava ide istog dana, ne sljedeći tjedan kad se sredi papirologija.

Odjava se podnosi obrascem M 2P, odnosno eM 2P, i vrijedi ista logika: datum prestanka osiguranja je zadnji dan radnog odnosa iz ugovora ili otkaza.

Prije nego što uopće otvorite obrazac, radnik mora imati OIB i mora imati izdanu dozvolu za boravak i rad. Bez OIB a prijava se ne može upisati, a kako se OIB dobiva opisano je u postupku dobivanja OIB a za strane radnike. Redoslijed kod MUP a, od zahtjeva do biometrijske kartice, razrađen je u postupku boravka i rada u 2026..

Papirnati obrazac ili aplikacija e prijave

HZMO razlikuje dva kanala. Poslodavci koji imaju više od tri osiguranika obvezni su prijave i odjave podnositi elektronički, kroz aplikaciju e prijave. Manji poslodavci mogu birati. U praksi svaki poslodavac koji zapošljava stranu radnu snagu u skupinama ionako prelazi taj prag prije nego što stigne prva grupa, pa je pristup aplikaciji e prijave dio pripreme, a ne naknadna administracija.

Pristup aplikaciji traži digitalni certifikat i registraciju poslodavca kod HZMO a, što je jednokratan korak koji zna trajati nekoliko radnih dana. Poslodavac koji tu registraciju ostavi za zadnji tjedan prije dolaska grupe ostaje s papirnatim obrascem i šalterom kao jedinom opcijom, a šalter radi po svom radnom vremenu, ne po datumu s ugovora.

Od 1. srpnja 2025. osnova osiguranja za radnike koji nisu hrvatski državljani izjednačena je s osnovom za državljane. Posljedica na obrascu je konkretna: na eM 1P u više ne postoji posebna oznaka za stranca. Tko radi po uputi starijoj od te promjene traži polje kojega nema i gubi vrijeme tražeći grešku u aplikaciji.

Zdravstveno osiguranje se otvara istom prijavom

Ovdje poslodavci najčešće naprave suvišan posao. Prijavom na mirovinsko osiguranje automatski se provodi i prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, pa se HZZO u ne podnosi druga prijava. HZZO kroz sustav e Zdravstveno preuzima podatak iz HZMO ove evidencije. Ono što ostaje na poslodavcu jest provjera je li status doista otvoren prije nego što radnik prvi put treba liječnika, jer se greška u prijavi vidi tek na šalteru ambulante.

Za članove obitelji koji dolaze naknadno vrijedi drugi put. Njihovo osiguranje kao članova obitelji nositelja prijavljuje se HZZO u zasebno i ne otvara se automatski s radnikovim. To je uobičajen propust u drugoj godini boravka, kad radnik dovede supružnika i pretpostavi da je pokriven istom prijavom.

Trošak same prijave nema: ni HZMO ni HZZO ne naplaćuju podnošenje obrasca. Trošak koji nastaje jesu doprinosi. Na plaću stranog radnika obračunavaju se isti doprinosi kao i na plaću hrvatskog radnika, jer je od srpnja 2025. osnova izjednačena. Poslodavac koji je računao s nekakvim povoljnijim režimom za stranu radnu snagu računao je krivo.

Što se provjerava u inspekciji

Inspekcija rada kod stranih radnika gleda tri dokumenta zajedno: dozvolu za boravak i rad, ugovor o radu i prijavu na osiguranje. Sva tri moraju nositi isto ime poslodavca, isto radno mjesto i isti datum početka. Najskuplja nepodudarnost je datum: radnik koji je radio tri dana prije datuma s prijave je, prema evidenciji, tri dana radio neprijavljen, bez obzira na to što je ugovor potpisan mjesec dana ranije. Uvjeti koje poslodavac mora ispuniti da bi uopće mogao zapošljavati strance navedeni su u uvjetima poslodavca za zapošljavanje stranaca, a prijava na osiguranje je dokaz da su ti uvjeti i provedeni, a ne samo deklarirani.

Prijava na osiguranje je najkraći korak u cijelom postupku zapošljavanja stranog radnika i jedini koji poslodavac obavlja sam, bez čekanja na tuđu odluku. Zato je i jedini korak u kojem kašnjenje nema vanjskog krivca. Ako planirate dolazak grupe, registraciju u e prijave riješite u isto vrijeme kad predajete zahtjev MUP u, a ne kad radnici slete.