Prestanak radnog odnosa stranog radnika u Hrvatskoj: obavijest MUP-u i sudbina dozvole

Kad radni odnos stranog radnika prestane, poslodavac je dužan o tome obavijestiti policijsku postaju u roku 5 radnih dana (MUP, 2026.). Sama dozvola za boravak i rad time ne prestaje. Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (NN 40/2025) radnik unutar važenja dozvole smije biti nezaposlen najviše 60 dana.

Obavijest policijskoj postaji: rok, obveznik i posljedica propusta

Obveza je na poslodavcu, ne na radniku. Rok teče od prestanka radnog odnosa ili od prestanka uvjeta pod kojima je dozvola izdana, a iznosi 5 radnih dana (MUP, 2026.). Radni dani znače da otkaz dan u srijedu prije državnog praznika ostavlja manje kalendarskog vremena nego što se na prvi pogled čini, pa obavijest vrijedi poslati istog tjedna.

Obavijest se podnosi policijskoj postaji koja je nadležna prema mjestu rada, odnosno onoj koja je vodila postupak izdavanja dozvole. U praksi se šalje pisanim putem uz podatke o radniku, broju dozvole, datumu i osnovi prestanka radnog odnosa. Poslodavci koji istovremeno otpuštaju više ljudi obično šalju jedan dopis s popisom, što je prihvatljivo dokle god su datumi prestanka po osobi jasno navedeni.

Propuštena obavijest nije formalnost. Prema kaznenim odredbama Zakona o strancima to je prekršaj poslodavca, a ne radnika. Posljedica se rijetko pojavi odmah; pojavi se pri sljedećoj kontroli ili pri sljedećem zahtjevu istog poslodavca, kad policijska uprava u evidenciji vidi radnike koji su formalno još u radnom odnosu kod tvrtke koja ih je otpustila mjesecima prije. Isti se problem vraća i u nadzoru inspekcije rada, o čemu više pišemo u tekstu o inspekciji rada i kaznama.

Što se događa s dozvolom nakon otkaza

Do izmjena Zakona o strancima objavljenih 7. ožujka 2025. i stupanja na snagu 15. ožujka 2025. (NN 40/2025), gubitak posla u praksi je vodio prema gubitku pravne osnove boravka. Sada prestanak radnog odnosa sam po sebi ne dovodi do ukidanja dozvole za boravak i rad. Dozvola nastavlja važiti do isteka roka na koji je izdana, uz jedan uvjet: dopuštena nezaposlenost unutar tog razdoblja traje najviše 60 dana, jednokratno ili višekratno (NN 40/2025).

Višekratno znači da se dani zbrajaju. Radnik koji je nakon prvog otkaza bio bez posla 25 dana, pa nakon drugog 30 dana, ima na raspolaganju još 5 dana prije nego što prijeđe granicu. Ni poslodavac ni radnik nemaju pristup nekom službenom brojaču, pa taj zbroj u praksi mora voditi netko sam.

Prijelaz na novog poslodavca

Novi poslodavac podnosi MUP-u zahtjev za prijenos dozvole i ne pokreće cijeli upravni postupak ispočetka (NN 40/2025). To je najvažnija praktična promjena za tvrtke koje preuzimaju radnika koji je već u zemlji: umjesto novog testa tržišta rada i novog čekanja, postupak se svodi na zahtjev vezan uz postojeću dozvolu. Detalje koraka pokrivamo u vodiču o promjeni poslodavca stranog radnika, a širi kontekst postupka pri MUP-u u tekstu o postupku za boravak i rad.

Dvije stvari i dalje ruše taj prijelaz. Prva je rok od 60 dana, koji teče dok se novi poslodavac odlučuje. Druga je izostanak obavijesti prethodnog poslodavca: ako u evidenciji piše da je radnik i dalje zaposlen kod tvrtke A, zahtjev tvrtke B za prijenos ulazi u postupak s podacima koji si proturječe i traži dodatna objašnjenja. Redoslijed koji radi je jednostavan: otkaz, obavijest u roku 5 radnih dana, pa zahtjev novog poslodavca.

Poslodavac koji zapošljava strane radnike ima dvije evidencije koje se isplati držati na jednom mjestu: datum prestanka radnog odnosa s datumom poslane obavijesti, te zbroj dana nezaposlenosti po radniku. Ulazne uvjete i redoslijed dokumenata prije zapošljavanja pokrivamo na stranici za poslodavce.

Pravilo je kratko: obavijestite policijsku postaju u roku 5 radnih dana, računajte 60 dana, i ako preuzimate tuđeg radnika, provjerite je li prethodni poslodavac svoju obavijest doista poslao.