Upućivanje radnika iz trećih zemalja iz Hrvatske u druge države EU

Hrvatski poslodavac smije uputiti radnika iz treće zemlje na privremeni rad u drugu državu članicu ako radnik ima pravo boravka u Hrvatskoj. Potvrda A1 iz Uredbe 883/2004 rješava pitanje doprinosa, ali ne i pristup tržištu rada odredišne države. Za Njemačku je odgovor viza Vander Elst, koja prema njemačkom veleposlanstvu u Zagrebu stoji 75 eura.

Što potvrda A1 dokazuje, a što ne

Potvrda A1 izdaje se na temelju Uredbe 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i dokazuje da radnik tijekom upućivanja ostaje u sustavu socijalnog osiguranja države iz koje je upućen. To sprječava dvostruko plaćanje doprinosa. Prema smjernicama Europske komisije za poduzeća, na obrascu se ne može navesti razdoblje dulje od 24 mjeseca, a produljenje traži suglasnost obiju država i nije automatsko.

Radni uvjeti su druga stvar i uređuje ih Direktiva 96/71/EZ o upućivanju radnika, dopunjena Direktivom 2014/67/EU. Upućeni radnik ima pravo na uvjete odredišne države u pogledu plaće, radnog vremena i zaštite na radu, a to vrijedi i za radnike iz trećih zemalja jednako kao za državljane Unije. Prije početka rada poslodavac mora podnijeti prethodnu prijavu nadležnom tijelu odredišne države, s podacima o poslodavcu, broju radnika, adresi rada, trajanju i vrsti usluge te osobi za kontakt.

Ono što potvrda A1 ne radi jest da otvori pristup tržištu rada. Hrvatska dozvola za boravak i rad daje pravo rada u Hrvatskoj, ne u Njemačkoj, Austriji ili Nizozemskoj. Poslodavci koji tu razliku previde spremni su za polazak, a nisu spremni za rad.

Viza Vander Elst i njemački primjer

Naziv dolazi iz prakse Suda Europske unije o slobodi pružanja usluga. Njemačka na temelju te prakse izdaje posebnu vizu državljanima trećih zemalja koji su redovno zaposleni kod poslodavca sa sjedištem u drugoj državi članici i koji privremeno pružaju uslugu u Njemačkoj.

Prema uputama njemačkog veleposlanstva u Zagrebu, poslodavac uz zahtjev dokazuje redovno zaposlenje podnositelja, planirani početak i završetak usluge, mjesto rada u Njemačkoj i opis usluge, uz ugovor o pružanju usluge između hrvatskog poslodavca i njemačkog naručitelja te poslovnu dokumentaciju za prethodna tri mjeseca. Radnik prilaže zahtjev, biometrijsku fotografiju, putovnicu, hrvatsku radnu dozvolu, ugovor o radu i dokaz o zdravstvenom osiguranju. Pristojba iznosi 75 eura, a obrada u pravilu traje dva tjedna, uz prethodno naručivanje termina.

Jedno ograničenje iz njemačkih uputa vrijedi izdvojiti: radnici zaposleni u okviru kvota za stranu radnu snagu nisu prihvatljivi za tu vizu, jer bi se njome zaobišla zaštita domaćeg tržišta rada.

Upućivanje u Hrvatsku, obrnuti smjer

Ista logika vrijedi i kad strani poslodavac šalje radnike u Hrvatsku. Prema uputama Ministarstva unutarnjih poslova, upućeni radnik može u Hrvatskoj raditi do 90 dana bez dozvole za boravak i rad ako ima važeću potvrdu A1 i ugovor o radu s poslodavcem sa sjedištem u državi EGP-a ili Švicarskoj. Za rad dulji od 90 dana državljanin treće zemlje traži odobrenje privremenog boravka na Obrascu 1a, uz putovnicu, dokaz o sredstvima, zdravstveno osiguranje, potvrdu A1 i ugovor o radu, i dobiva biometrijsku dozvolu boravka. Državljani EGP-a prijavljuju privremeni boravak na Obrascu 1b i potvrda o prijavi izdaje se bez naknade.

Gdje se planovi najčešće lome

Prva pukotina je rok. Potvrda A1 pribavlja se u Hrvatskoj, viza u odredišnoj državi, a prethodna prijava prije prvog radnog dana. Tri koraka u tri institucije ne teku paralelno sami od sebe, a dva tjedna obrade vize u Zagrebu dolaze nakon, ne usporedno s pripremom dokumentacije.

Druga je narav posla. Upućivanje pokriva privremeno pružanje usluge po ugovoru s naručiteljem. Trajno popunjavanje radnih mjesta kod naručitelja nije upućivanje, nego zapošljavanje u toj državi, i tada vrijedi njezin postupak izdavanja dozvole, opisan u tekstu o lancu dozvola u Njemačkoj. Što sponzorstvo u tom slučaju znači za poslodavca razloženo je u tekstu o sponzorstvu radnika u EU, a rokovi po koridorima u pregledu trajanja radnih dozvola u EU.

Upućivanje je koristan instrument za projekte s jasnim početkom i krajem, a slab odgovor na trajni manjak radnika. Poslodavci koji tu granicu povuku prije potpisa ugovora s naručiteljem izbjegnu obje skupe pogreške. Pregled po koridorima nalazi se na stranici za poslodavce.